Vojska Srbije usvojila Hitlerovu terminologiju: Munjeviti udar ili u prijevodu – BLITZKREIG?!

Dugi vođini govori o naciji i državi, o njihovim problemima, ugroženosti i slično tome, a praćeni fanatičnim aplauzima poslanika, u velikoj mjeri podsjećaju na njemački reichstag u toku kasnih tridesetih i ranih četrdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Nije to jedina sličnost današnje Srbije sa poraženim fašizmom.

Izjava o ubijanju stotine za jednog, a nakon nje i bezbroj drugih izjava u minule tri decenije, mnoge navode da porede Aleksandra Vuča sa Hitlerom, istina, kao plagijat-varijantu.

Spomenuta izjava “sto za jaednog”, nešto je na šta ćešće treba podsjećati, pogotovo sada kada se približivamo obilježavanju 11. jula. Tim više što u Sandžaku već djeluju jake snage domaćih kolaboracionista sa fašizmom, koje bi da je umanje, umanjujući time i zločin koji je pravosnažno okarakterisan kao genocid.

Autor Sead Numanović čiju smo kolumnu prenijeli, primjećuje također, da srpsko društvo neodoljivo podsjeća na poraženi fašizam.

Tako je i nedavna vojna vježba koja je uprkos protivljenju građana Sandžaka ipak održana, nosi znakovito ime, koje bi se na njemački jezik moglo prevesti Blitzkrieg!

Riječ je o pojmu za označavanje vojne doktrine, a koji je u naučnu teoriju ratovanja uveo Wehrmacht i to praktičnim pokazivanjem po cijeloj Evropi počevši od 1939.  i napada na Poljsku.

Uoči i u toku ove vojne vježbe, počevši od samog srpskog führera, pa do raznih funkcionera i oficira, neprestano je naglašavano kako je ova vježba u cilju odbrane, a ne napada… Treba li napomenuti i da Wehrmacht, inače zvaničan naziv za njemačku Hitlerovu vojsku, doslovno u prijevodu znači “odbrambene snage”?

Inače, pojam Blitzkrieg ili Munjeviti udar, bez obzira što je kao vojna doktrina i način ratovanja kasnije i raširen, kolokvijalno je ostao sinonim i simbol nacizma.

Slučajnost ili ne, možemo nagađati, ali je previše slučajnosti.

Ko je bio Dimitrije Ljotić, uz čiju koračnicu je Aleksandar Vučić obilježio Dan pobjede nad fašizmom?

Jedna od najbitnijih “slučajnosti” i podudarnosti je svakako i to, da je upravo ta ista vojska, prva i jedina u Evropi nakon 1945. vodila agresivni rat i to ne jedan, nego čak četiri, napadajući države bivše Jugoslavije: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.

Gdje će svo ovoludilo završiti, ostaje da vidimo i budemo oprezni.

Fašističke pjesme na proslavi Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom