Administrativni centar općine je grad Pljevlja koji je zbog povoljnog geografskog položaja, na raskršću važnih starih i novih puteva, kroz historiju mijenjao ime, značaj i osvajače, zadržavajući prepoznatljiv gradski identitet. Pečat bogatom historijskom i kulturnom nasljeđu dali su Iliri, Rimljani, Sloveni, Osmanlije i Austrijanci koji su kroz vjekove osvajali i otimali se za Pljevlja. Najstariji tragovi naselja Ilira potiču iz III vijeka prije nove ere, a da su i Rimljani ovdje boravili svjedoče iskopine grada Municipijum S u Kominima iz II vijeka nove ere. Najpoznatiji eksponat toga vremena je stakleni pehar Dijatreta, obavijen plavom staklenom mrežom i natpisom „Vivas Panelleni bona“ ispod oboda. Srednji vijek Pljevljima je podario epitet raskrsnice. Ovuda su prolazili i trgovački karavani sa zapada do moćnog Carigrada i još od tog doba – Pljevlja važe za točku spajanja kršćanstva i islama. U tom periodu izgrađeni su najljepši spomenici ove dvije religije na prostoru Jugoistočne Evrope koji čine simbole grada i pečat vječite tolerancije, suživota, multietičnosti, kulture i predstavljaju arhitektonske znamenitosti – Manastir Sveta Trojica i Husein pašina džamija. Ostaci dvije tvrđave – grada iz XV vijeka, Koznik i Kukanj kao i značajan broj stećaka – nadgrobnih spomenika, svjedoče o srednjevjekovnom značaju ovog područja. Husein pašina džamija je sagrađena 1569. godine, a zadužbina je Husein paše Boljanića, hercegovačkog sandžakbega, kome je visoki položaj omogućio da u Pljevljima podigne ovakvu građevinu kao svoju zadužbinu rodnom kraju, s obzirom da je bio rodom iz sela Boljanići blizu Pljevalja. Džamija je zidana od tesanog kamena, sa minaretom visokim 42 metra. U džamiji se čuva nekoliko značajnih relikvija kao rukopisni Kur’an iz 1579. godine, dlaka iz brade poslanika islama Muhameda a. s., koja se izlaže samo u najsvetijoj 27 noći mjeseca Ramazana, godišnji kalendar po lunarnom računanju vremena i ćilim iz 1573. godine koji je Husein paša poslao iz Egipta, kada je obavljao dužnost namjesnika u Misiru. Pljevlja zauzimaju i važnu stranicu u historiji Sandžaka tokom Drugog svjetskog rata kada su se antifašistički orijentisani Sandžaklije, pripadnici svih naroda koji žive u Sandžaku, skupili i donijeli odluku o osnivanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka. Prvo zasjedanje ZAVNO Sandžaka održano je 20. novembra 1943. godine u Pljevljima, u prisusutvu 252 delegata iz svih dijelova Sandžaka. Ovi predstavnici bili su izabrani na sreskim konferencijama Narodnooslobodilačkih odbora, posle održavanja izbora.