Petnjica
TOPOGRAFIJA I DEMOGRAFIJA
Općina Petnjica je jedna od novoosnovanih općina u Sandžaku. Formirana je 2013. godine, a njeno područje je ranije bilo dio općine Berane. Sjedište općine je naselje Petnjica, a općina ima površinu od 173 km2.Petnjica broji 25 naseljenih mjesta i 6686 stanovnika po popisu iz 2011. godine.
Petnjička kotlina se nalazi u donjem toku rijeke Popče. Sa jugo-istoka je ograničena Trpeškim I Lazanskim brdom a sa sjevero-zapada Koraćkim brdom. Prema sjevero-istoku je otvorena rijekom Popčom ka Polimlju. Kotlina se pruža od sjevero-istoka ka jugo-zapadu u dužini od 7 km, a najveća širina u slivuRadmančice iznosi 3 km. Planine koje okružuju ovu općinu su: Turjak, Vlahovi, Pločnik, Lađevac i Ciglen, a najviši vrh planine je Krstačaod 1757 m, preko koje prijelazi državna granica Srbije i Crne Gore. Gornji Bihor u kome je smještena Petnjicaima raznovrsnugeološku strukturu terena. U njemu se nalaze visoke planine, rasjedne linije, riječne doline, glacijalni i kraški reljef, kao i vulkanske stijene. Ovaj prostor je nastao u eocenu i oligocenu, u vrijeme nastanka dinarida. Ovaj kraj je uglavnom sastavljen od paleozojskih škriljaca, trijanskih krečnjaka i dolomita. Ovi planinski tereni pokriveni su bogatim i prostranim pašnjacima, te je stočarstvo u prošlosti bilo jako razvijeno. I pored velike nadmorske visine ovi su tereni prohodni zahvaljujući tokovima potoka i rijeka, kao i šumskom pokrivaču.
HISTORIJA I KULTURA
Nastanak imena Bihor se po dosadašnjem saznanjima ne može tačno utvrditi. Međutim, pretpostavlja se da je dobio ime po gradu koji je nastao u XIV vijeku a nalazi se u blizini Bioče. Postoji predanje kako je Bihor ime dobio zapravo po beharu koji ga prekrije u ranim proljećnim danima. Bihor se sastoji od dvije cjeline: Gornjeg i Donjeg Bihora. Gornji Bihor je prostor koji administrativno pripada općini Berane, a Donji Bihor pripada općini Bijelo Polje. Centar Gornjeg Bihora je Petnjica, čija je nadmorska visina 704 m. Koliko je do sada poznato, grad Bihor se po prvi put spominje 1450. godine u jednom dubrovačkom trgovinskom dokumentu, a u jednom izvještaju iz 1455. godine, navodi se da je osmanska vojska zaposjela Prizren i Bihor u isto vrijeme. Važnost grada Bihora u to vrijeme može se pretpostaviti samim tim što se vezuje za Prizren, pa je otuda i veća tvrdnja da je u tom mjestu bila uspostavljena osmanska vlast. U Bihoru se nalazi varošica Petnjica, koja je centar tog područja. Po pričama starih Bihoraca, Petnjica je dobila ime prije dolaska Osmanske imperije na ove prostore, i to po pet njivica koje su se gledajući sa okolnih visova jasno uočavale u dolini. Vremenom tu dolinu nazvaše Pet njivica, a kasnije Petnjica. Do 1957. godine Petnjica je imala status općine. Od tada je to prostor sa kojega se vrši iseljavanje stanovništva. Po popisu iz 1981. godine područje Petnjice (Bihor) imalo je 10539 stanovnika, 1991. godine 8994, a 2011. godine 6686 stanovnika, što dovoljno govori o stepenu iseljavanja Bihoraca. Inicijativa za vraćanje statusa općine području Petnjice stara je više od pola vijeka, tačnije, aktuelna je od 1957.g. kada je nepravednom odlukom tadašnjih republičkih organa ista ukinuta, Petnjica je uspjela vratiti status općine tek 2013. godine, iako su građani preko svojih predstavnika, pokušavali da to učine u više navrata i to: 1991, 1998, 2002 i 2005
Na desetak kilometara sjeverno od Berana, u selu Bioče, na ušću rijeke Lješnice u Lim, nalazi se stjenovito brdo Gradina na čijem se vrhu nalaze ostaci srednjevjekovnog grada Bihora. Lokalitetu je moguće prići sa južne strane, kosim padinama od sela Zaostra, ili blagim kosama preko poličke zaravni. O srednjevjekovnoj prošlosti ovog grada kao i u vrijeme osmanlijske vlasti gotovo da nema pisanih podataka, malo se zna. U pisanim izvorima utvrđenje Bihor se po prvi put pominje 1450. godine u jednom dokumentu iz dubrovačkog arhiva, gdje se navodi (“in locovocatoBihor), svega pet godina prije pada pod osmansku vlast. Uz tvrđavu Bihor postojalo je podgrađe koje je i današnji naziv sela čije su kuće rasute ispod utvrđenja. U podgrađu su vidljivi ostaci groblja sa grobovima naznačenim amorfnim grobnim biljegom ili su grobovi flankirani blokovima obrađene sige. Sačuvan je i toponim Crkvina što ukazuje na dugu tradiciju ovog prostora i prije osmanskog osvajanja. Grad Bihor bio je sjedište istoimene nahije i kadiluka. Na osnovu ispitnih sondi i nađenog materijala možemo izdvojiti samo dva horizonta stanovanja: vrijeme slovenskog perioda do 1455. godine, kao i vrijeme korišćenja utvrđenja od kraja XV vijeka do pada utvrđenja 1912. godine. Drugi značajan spomenik kulture u Petnjici bi bila džamija, sagrađena u XVI vijeku. Džamija u Petnjici jedina je troetažna građevina tog tipa u regionu.U blizini Petnjice nalazi se i jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Sandžaku – lokalitet Torine, u Radmanskoj klisuri, sa čuvenom zazidanom pećinom. Torine su najvrednije i najbogatije nalazište iz mlađeg bronzanog doba – eneolita. Tu je pronađena jedinstvena ženska figurina stara 5000 godina. Figurina predstavlja nagu ženu sa realistično prikazanim torzom i karakterističnom petougaonom glavom, bez urezanih motiva i ukrasa. Na dubini od svega pola metra, na ovom lokalitetu otkrivena je i kuća iz bronzanog doba, u kojoj je, oko ognjišta, nađen veliki broj cijelih keramičkih sudova, koštanih alatki, pijuka od jelenskih rogova, igala, šila i probadača. Sve ukazuje na to da se radi o ljetnjemsezonskom naselju, preteči današnjih katuna. Na ovom lokalitetu pronađena je i poznata ogrlica od vučjih zuba, bakarne igle i keramika.
