Škrijelj na press konferenciji u Beogradu: Sandžak će biti jedna cjelina i to niko više ne može zaustaviti

Škrijelj na press konferenciji u Beogradu: Sandžak će biti jedna cjelina i to niko više ne može zaustaviti

SDA Sandžaka, jedina bošnjačka stranka koja je od organizatora serije okruglih stolova, Fondacije za otvoreno društvo, prepoznata kao relevantan faktor, učestvovala je i na današnjem, četvrtom okruglom stolu na Fakultetu političkih nauka.

Nakon sastanka, generalni sekretar SDA, gospodin Ahmedin  Škrijelj, koji na svim ovim sastancima predvodi delegaciju Sandžaka, održao je i danas press konferenciju.

DOKLE GOD MI TO BUDEMO DOPUŠTALI – PROCES UBICI U ĆORSOKAKU DRŽAVNIH INSTITUCIJA SRBIJE

DOKLE GOD MI TO BUDEMO DOPUŠTALI – PROCES UBICI U ĆORSOKAKU DRŽAVNIH INSTITUCIJA SRBIJE

Ubistvo Fahrudina Skarepa je događaj koji bi u najmanju ruku iziskivao hitne sankcije počevši od vrha, ministra policijie, pa do najniže ljestvice u hijerarhiji, tj. do samog izvršioca gnusnog nedjela.

U iole normalnom društvu bi ministar vjerovatno trebao da podnese ostavku, došlo bi i do korekcije i preispitivanja cjelokupne službe policije, a ubica bi dobio maksimalnu kaznu. Ipak se ništa od toga nije desilo, ovo je Srbija, a ne normalno društvo.

Umjesto svega toga, ministar policije je u svojoj prvoj izjavi čak i osudio žrtvu, nazvao ga kriminalcem itd., a što je također dovoljan razlog da on više ne bude ministar, makar da ga mi u Sandžaku ne smatramo i ne priznajemo kao takvog. Nadalje, mediji pod kontrolom režima su dodatno podgrijavali atmosferu i nakon ministrovog “povlačenja riječi”, ukoliko i prihvatimo da je to zaista i učininio.

Zatim je slučaj prebačen u nenadležno Užice, što je već bacilo sumnju da postoji namjera zataškivanja slučaja i pomaganja ubici. Prikrivanje informacija od strane te iste instance, konačno je pokazalo da vlast želi da odvede cijeli slučaj u ćorsokak, ne bi  li sve prošlo nekažnjeno i ubica amnestiran. Posljednja nezvanična vijest da se ovo Tužilaštvo proglasilo nenadležnim, sigurno nije priznavanje nezakonite nadležnosti, već odlaganje daljeg procesa.

Istovremeno je javnost obavještena da je ubica Rajica Beloica optužen za ubistvo na mah, što je nečuveno i nedopustivo da se za ovako svirep čin iznese takva kvalifikacija.

Dalji tok vezano za ovaj slučaj ćemo pratiti i vidjeti, a narod Sandžaka se neće pomiriti dok pravda ne bude zadovoljena.

Optužba za ubistvo na mah, nenadležnost tužilaštva i brojne malverzacije srpskog sudstva

Optužba za ubistvo na mah, nenadležnost tužilaštva i brojne malverzacije srpskog sudstva

Radio Sto plus / N. Kočović

Prema optužnom prijedlogu, Beloica se tereti da je izvršio krivično dijelo ubistvo na mah, za koje je zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora, što je blaže krivično dijelo od ubistva, za koje je bio osumnjičen tokom istrage, a za koje je propisana kazna od pet do 15 godina zatvora.

Da li će optužni prijedlog Višeg tužilaštva u Užicu biti potvrđen i kada će početi suđenje za sada nije poznato jer se, prema nepotvrđenim saznanjima, Viši sud u tom gradu proglasio mjesno nenadležnim jer se ubistvo desilo u Tutinu, opštini koja je pod nadležnošću Višeg suda u Novom Pazaru.

Kako nezvanično saznajemo, Više tužilaštvo je uložilo žalbu na takvu odluku Apelacionom sudu u Kragujevcu koji bi uskoro trebalo da odluči kojem sudu će pripasti predmet ubistva Skarepa.

Više tužilaštvo u Užicu predmet ubistva Fahrudina Skarepa zadužilo je u februaru 2018. godine, nakon što je Apelaciono tužilaštvo u Kragujevcu slučaj oduzelo Višem tužilaštvu u Novom Pazaru.

Beloica je osumnjičen da je u noći između 29. i 30. septembra 2017. godine, dok je bio u akciji sprečavanja šverca, u blizini sela Dolovo kraj Tutina, ubio Skarepa.

On se tereti da je pucao na vozilo kojim je upravljao Skarep. Metak je prošao kroz staklo na vozačevim vratima i teško ranio mladića koji je povrijedama podlegao u novopazarskoj Opštoj bolnici.

Tokom istrage, prema nezvaničnim saznanjima, policajac je tvrdio da je savjesno obavljao svoj posao i da je pucao u samoodbrani jer je, kako je govorio, Skarep htio da ga udari automobilom.

Povezano:

SDA upozoravala: Užičko tužilaštvo je nenadliježno

Užičko tužilaštvo krije informacije o slučaju Skarep

 

GRAĐANI SANDŽAKA TRAŽE SVOJE MJESTO U EU

GRAĐANI SANDŽAKA TRAŽE SVOJE MJESTO U EU

Stranka demokratske akcije Sandžaka izražava protest zbog ignorantskog odnosa predstavnika EU prema velikom broju problema i neriješenih pitanja koji opterećuju bošnjački narod u Sandžaku.

SDA Sandžaka i PDD su kao parlamentarne stranke Bošnjaka Sandžaka i Albanaca Preševske doline su u pismu upućenom na adresu Evropskog parlamenta i delegacije EU u Beogradu zatražile sastanak sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove EU Dejvidom Mekalisterom, prilikom njegove posjete Beogradu.

Poruka koja je poslata ignorisanjem zahtjeva za razgovor sa legitimnim predstavnima Bošnjaka i Albanaca izaziva dodatnu zabrinutost zbog činjenice da postojeći Akcioni plan za manjine u okvirima poglavlja 23 i 24 ignoriše sve probleme sa kojima se suočavaju bošnjački i albanski narod u Srbiji, naročito što je kao takav prihvaćen od strane Evropske Komisije.

Smatrajući neophodnim otvaranje ovih pitanja prilikom posjete predstavnika EU, manjinske stranke su zatražile sastanak sa narodnim poslanicima kojim bi se vratila nada da višedecenijski napori u rješavanju nagomilanih problema mirnim putem i u okvirima institucija sistema imaju smisla.

Veoma nas zabrinjava činjenica da ovaj zahtjev, kao i svi prethodni, nije uvažen od strane EU i sigurni smo da takvo ponašanje predstavlja ohrabrenje svima onima koji pokušavaju da Bošnjake i Albance izbace izvan sistema.

Stranka demokratske akcije Sandžaka insistira i zahtjeva od zemalja članica da utiču na svoje predstavnike u institucijama EU da nađu načina da saslušaju i uvaže legitimne zahtjeve predstavnika Bošnjaka i Albanaca, koji su izloženi diskriminaciji i teroru od strane aktuelnog nedemokratskog srpskog režima.

 

izvor: sda.rs

Federica Mogherini: EUROPSKA UNIJA ĆE ZAŠTITI MANJINE

Federica Mogherini: EUROPSKA UNIJA ĆE ZAŠTITI MANJINE

Nasilje učinjeno pod izgovorom religijskih propisa ili prakse je neprihvatljivi, ističe Federica MogheriniArhiva

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja zbog vjeroispovijesti ili uvjerenja, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini poručila je da progoni kao odgovor na religijska ubjeđenja ili pripadnost religiji, odnosno nepripadnost, predstavljaju kršenje međunarodnog prava i zahtijeva zajedničke napore u borbi protiv takvog progona.

“Na prvi Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja zbog vjeroispovijesti ili uvjerenja odajemo počast svim onima širom svijeta koji su izgubili živote ili pretrpjeli nasilje zbog svoje vjeroispovijesti ili uvjerenja. Progoni kao odgovor na religijska ubjeđenja ili pripadnost religiji, odnosno nepripadnost, predstavlja kršenje međunarodnog prava i zahtijeva zajedničke napore u borbi protiv takvog progona”, kazala je ona, prenosi Anadolija.

Podsjetila je da su se prošle godine desili mnogi tragični ekstremistički napadi.

Podstrekivanje na mržnju i nasilje

“Vjernici svih vjera, ali i nevjernici, nastavljaju trpjeti nasilje i progone u mnogim dijelovima svijeta. Prijeti im podstrekivanje na mržnju i nasilje i zločini iz mržnje od državnih ili nedržavnih aktera, ili oboje”, izjavila je Mogherini.

Smatra da su sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti zagarantirane Članom 10. Povelje o osnovnim pravima EU-a.

“Zaštita ovih prava je dužnost EU-a i njenih članica. Zakonodavstvo EU-a obavezuje države članice da sankcioniraju namjerno javno podstrekivanje na nasilje ili mržnju usmjerenu na grupu ili pripadnike grupe koje određuje, između ostalog, pripadnost jednoj religiji ili uvjerenje”, istakla je Mogherini.

Unija je, kako je kazala, uvijek bila među prvima u promoviranju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja.

Smjernice o promoviranju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, podsjetila je Mogherini, odobrene 2013. godine, naglašavaju da državne institucije imaju obavezu garantirati slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja te zaštite pojedince od nasilja zasnovanog na stvarnoj ili pretpostavljenoj vjeroispovijesti ili uvjerenju žrtava, odnosno zasnovanog na vjeroispovijesti ili dogmatskim uvjerenjima počinilaca.

“Nasilje učinjeno pod izgovorom religijskih propisa ili prakse, kao što je nasilje nad ženama i djevojčicama, uključujući ‘ubistvo iz časti’, sakaćenje ženskih genitalija, brakovi među djecom i prisilni brakovi, kao i nasilje zasnovano na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu neprihvatljivi su. Većina u jednoj zemlji je manjina u drugoj. Marginalizacija i žrtvovanje osoba koje pripadaju vjerskim manjinama mogu biti rani znaci progona većeg obima, kao i šireg problema cijelog društva”, naglasila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Nasilje se mora spriječiti

Potrebne su, mišljenja je ona, preventivne mjere kako bi se suprotstavili mržnji zasnovanoj na vjerskoj pripadnosti, podsticanju na i vjersko nasilje.

“Evropska unija je podržavala i pojačat će podršku mjerama koje promoviraju slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja. Počinioci moraju odgovarati, nasilje se mora spriječiti, a žrtve rehabilitirati. Moguć je vidljiv napredak kroz multilaterizam i zajedničko djelovanje”, poručila je Mogherini.

Zbog toga EU svake godine podnosi Rezoluciju o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja pred Vijećem za ljudska prava i Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda.

“Ako društvo dozvoli progon jedne manjine, otvaraju se vrata za progon svih zajednica. Napad na jednu manjinu je napad na sve nas. Stoga ostajemo posvećeni zajedničkom djelovanju”, dodala je Mogherini.

izvor: al jazeera balkan

MILOŠEVIĆEV OMLADINAC BI UPRAVU NAD VIJEĆEM I NAD BOŠNJACIMA?!

MILOŠEVIĆEV OMLADINAC BI UPRAVU NAD VIJEĆEM I NAD BOŠNJACIMA?!

Među nasrtajima srpskog režima na Bošnjačko nacionalno vijeće, posebno se posljednjih mjeseci ističe ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić.

Branko Ružnić je inače funkcioner Socijalističke partije Srbije, prve političko-kriminalne organizacije koja je izbjegla lustraciju nakon petog oktobra 2000. godine, a što je kasnije prouzrokovalo dalje propadanje te države i gubljenje postignutih tekovina u svrgavanju zločinačkog Miloševićevog totalitarizma.

Ružić dakle pripada onom miljeu koji je pred međunarodnim sudskim instancama osuđen za genocid nad Bošnjacima. Zbog kršenja UN-ovih konvencija o genocidu, Srbija je kako znamo, još 2007. godine osuđena kao kriva. Podsjećamo, u vrijeme izvršenja genocida u Bosni i Hercegovini, stranka Branka Ružića je vladala Srbijom.

Predsjednica BNV je jučer poslala dopis na adresu ovog srpskog ministra, čime je odgovorila na najnoviji nasrtaj.

SDA i Bošnjaci Sandžaka, posebno vijećnici liste Samoopredjeljenje na čelu sa predsjednicom prof.dr. Jasminom Curić, svakako su se i u dosadašnjem periodu uspjevali odbraniti od nastraja srpske vlade da preuzmu Vijeće, pa je objektivno utemeljena nada da će i ubuduće to uspjevati.

Odgovor predsjednice BNV srpskom ministru Ružiću

Odgovor predsjednice BNV srpskom ministru Ružiću

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća, dr. Jasmina Curić uputila je dopis srpskom  ministru Branku Ružiću u kojem je izrazila protest zbog njegovog pokušaja da onemogući bošnjačkom narodu Sandžaka i Bošnjačkom nacionalnom vijeću da koristi Ustavom i zakonima zagarantovana prava i podsjetila ga na dužnost da poštuje izbornu volju bošnjačkog naroda u Sandžaku.

Razmatrajući navode koje je ministar Ružić iznio u pismu, predsjednica Vijeća je naglasila da se  nedvosmisleno može utvrditi neosnovanost navoda i zahtjeva ministra Ružića, ali i krajnja namjera da se, suprotno izbornoj volji Bošnjaka, Bošnjačko nacionalno vijeće stavi u službu velikosrpskih nacionalnih interesa.

Bošnjaci su politički narod, a Bošnjačko nacionalno vijeće je najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka, te je obaveza svih državnih funkcionera  kao  i ministra Ružića da uvaže ovu činjenicu.

Predsjednica Curić je dodala da će Bošnjačko nacionalno vijeće svaki postupak usmjeren ka gaženju izborne volje smatrati aktom otvorenog nasilja i mržnje prema Bošnjacima.

„Imajući u vidu da ste visoki funkcioner političke stranke koja je direktno odgovorna za neprijateljstvo i zločine nad bošnjačkim narodom u Bosni i Hercegovini i Sandžaku zabrinjava nas Vaša očigledna namjera da pripadnicima bošnjačkog naroda suspendujete pravo da legalnim putem riješe pitanje svog statusa, unaprijede svoj položaj i prava, te očuvaju svoj identitet.“ – zaključila je dr. Curić.

/bnv.org.rs/

PREDSJEDNIK UGLJANIN: NAROD SANDŽAKA NIJE SRPSKA MANJINA

PREDSJEDNIK UGLJANIN: NAROD SANDŽAKA NIJE SRPSKA MANJINA

Predsjednik SDA Sandžaka, dr. Sulejman Ugljanin, održao je danas press konferenciju u Novom Pazaru.

Njegovo izlaganje prenosimo u cjelosti :

U okviru proslave 29. godišnjice Stranke demokratske akcije Sandžaka, Skupština Stranke, jednoglasnom odlukom 800 zastupnika usvojila je Platformu za rješavanje statusa Bošnjaka i statusa regije Sandžak.

Platforma za rješavanje statusa bošnjačkog naroda i statusa historijske regije Sandžak u okviru reforme političkog sistema u procesu evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana je doprinos SDA Sandžaka uspostavljanju pravednog i trajnog mira na Balkanu.

Stranka demokratske akcije Sandžaka, od svog osnivanja 29. jula 1990. godine, je parlamentarna stranka na svim nivoima političkog organizovanja u Srbiji i Crnoj Gori. 

Političko djelovanje SDA Sandžaka utemeljeno je na rješavanja statusa Sandžaka i statusa bošnjačkog naroda koji je autohton, starosedelački, narod u Sandžaku.

Definisanje Sandžaka kao zasebnog teritorijalno – političkog entiteta, sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću, jedino je rješenje koje garanuje biološki opstanak i političku egzistenciju bošnjačkog naroda na prostoru Sandžaka.

Specijalni status za Sandžak je trajan i stabilan mehanizam koji osigurava opstanak i pravo Bošnjaka na političku egzistenciju, nesmetan društveni i ekonomski razvoj te pruža jednake šanse svim narodima koji žive u Sandžaku.

Platforma za rješavanje statusa bošnjačkog naroda i statusa regije Sandžak, kojom se zahtjeva specijalni status za Sandžak, pored navedenog utemeljena je i na volji građana Sandžaka izraženoj na referendumu održanom od 25. do 27. oktobra 1991. godine.

Rješenja sadržana u Platformi za rješavanje statusa bošnjačkog naroda i statusa regije Sandžak predstavljaju politički projekat od šireg međunarodnog značaja u procesu EU i NATO integracija.

Specijalni status Sandžaka, kao teritorijalno – političke zajednice ravnopravnih građana i naroda u kome su Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi konstitutivni narodi je ključ za rješavanje političkih i teritorijalnih sporova susjednih država i naroda na Balkanu i treba biti nukleus regionalne stabilnosti i saradnje.

Ova Platforma, između ostalog, predstavlja i odgovor na pitanje kako i na koji način Sandžak vratiti narodu kome pripada i koji jedini polaže pravo na njega.

SDA U BEOGRADU ZATRAŽILA SMJENU RUKOVODSTVA RTS-A ZBOG NEPRIJATELJSTVA I MRŽNJE PREMA BOŠNJACIMA

SDA U BEOGRADU ZATRAŽILA SMJENU RUKOVODSTVA RTS-A ZBOG NEPRIJATELJSTVA I MRŽNJE PREMA BOŠNJACIMA

Generalni sekretar SDA Sandžaka, Ahmedin Škrijelj, održao je u Beogradu konferenciju za štampu i nakon trećeg sastanka vlasti i opozicije, a koji se održavaju na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i organizaciji Fondacije za otvoreno društvo.

PREDSTAVNICI SDA JEDINI IZ SANDŽAKA NA OKRUGLOM STOLU VLASTI I OPOZICIJE

SDA SANDŽAKA NA DRUGOM SASTANKU VLASTI I OPOZICIJE

PRESS KONFERENCIJA GENERALNOG SEKRETARA SDA NAKON SASTANKA U BEOGRADU

SDA I NA TREĆEM SASTANKU NA KOJEM SU TEMA MEDIJI

Izjavu gospodina Škrijelja prenosimo u cjelosti:

Ahmedin Škrijelj, Stranka demokratske akcije Sandžaka.

Prije svega moram da naglasim da smo dakle mi i na ovom sastanku podržali preporuke koje su dali CRTA CESID i Transparentnost Srbije. Ponovili smo svoj zahtjev da Sandžak bude jedna izborna jedinica, ali smo ovaj put zatražili i da se Sandžak tretira kao jedna cjelina i kada je u pitanju javni medijski proctor. Mi smo danas također tražili hitnu i neodložnu smjenu programskom odbora I kompletnog rukovodstva Radio televizije Srbije zbog neprijateljskog odnosa i mržnje prema Bošnjacima.

Bošnjaci nisu srpska manjina i svi u Srbiji to moraju da zapamte. Sa ovakvim stanjem u medijima, koje je katastrofalno, ne možemo govoriti da će izbori biti fer, slobodni i demokratski, a posebno zbog odnosa režimskih medija prema  Bošnjacima, Sandžaku i Stranci demokratske akcije Sandžaka. Ako sve to uzmemo u obzir, ja nisam siguran da će ova Vlada Srbije imati kapaciteta i snage da bilo kakve izbore sprovede na teritoriji Sandžaka, ukoliko se postojeća situacija ne izmijeni na bolje.

 

SANDŽAK U REZOLUCIJAMA UJEDINJENIH NACIJA

SANDŽAK U REZOLUCIJAMA UJEDINJENIH NACIJA

Sandžak je historijska regija čije su granice utvrđene na Berlinskom kongresu 1878 godine. Odlukom Berlinskog kongresa odvojen je od Bosne i definisan kao corpus separatum, zasebna teritorijalna jedinica, precizno uokvirena tada međunarodno utvrđenim granicama Bosne, Kraljevine Srbije, Kraljevine Crne Gore i Kosova.

Na „Podgorčkoj skupštini“ 26. novembra 1918. godine izvršena je aneksija Sandžaka i Crne Gore i pripojeni su Srbiji nakon čega je 1. decembra 1918. godine formirana Kraljevina SHS i time ozvaničena okupacija Sandžaka.

Nakon Drugog svjetskog rata i raspuštanja Zemaljskog antifašističkog vijeća Sandžaka, (ZAVNOS), građani Sandžaka su tokom oktobra mjeseca, 25.-27., 1991. godine na referendumu jasno rekli da su za autonomiju Sandžaka i na taj način odredili šta je minimum za njihov opstanak u Sandžaku nakon raspada SFRJ.

Na osnovu ovog samoopredjeljenja građana Sandžaka i provedene javne rasprave ekspertna grupa Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka (BNVS) je pristupila izradi Memoranduma o uspostavljanju specijalnog statusa za Sandžak čiji je konačni tekst usvojilo BNVS 06. juna 1993. godine u Novom Pazaru.

Da Sandžak i danas egzistira kao međunarodna činjenica, kao teritorijalna jedinica čiji status još uvjek nije riješen, potvrđuju rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija.

– Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, broj 855, od 9. avgusta 1993. godine kojom Vijeće sigurnosti UN poziva vlasti u Saveznoj republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora) da preispitaju zabranu aktivnosti misiji KEBS-a na Kosovu, Sandžak i Vojvodini i kojom se od SRJ traži da surađuje ​​sa KEBS-om, da poduzima praktične korake potrebne za nastavak aktivnosti ovih misija i da pristane na povećanje broja posmatrača kako odluči KEBS.

– Rezolucija Generalne skupštine UN, broj: A/RES/48/153, od 20. decemra 1993. godine, usvojena na 48. zasjedanju Generalne skupštine, o položaju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije: kršenja ljudskih prava u Republici Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Saveznoj republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora).

Rezolucijom Generalna skupština UN izražava svoju ozbiljnu zabrinutost zbog izvješća Specijalnog izvestioca za kršenja ljudskih prava koja se dešavaju u Sandžaku i u Vojvodini, gdje su posebno prisutna djela fizičkog uznemiravanja, otmice, paljenje domova, nepotrebne pretrage, oduzimanje imovine, samovoljna hapšenja, zatvaranje političkih stranaka i druge diskriminatorne radnje u korist srpskog stanovništva, a u cilju promjene etničke strukture tih područja.

Rezolucijom se također, poziva Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crne Gora) da omoguće ulazak međunarodnih posmatrača za praćenja ljudskih prava u zemlju, posebno na Kosovo i snažno ih poziva da preispitaju svoje odbijanje da omoguće nastavak aktivnosti misija Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (KEBS danas OEBS) na Kosovu, Sandžaku i Vojvodini. Poziva se SRJ da surađuje sa Konferencijom i poduzme praktične korake potrebne za nastavak aktivnosti tih misija, na koje je Vijeće sigurnosti pozivalo u svojoj rezoluciji 855 (1993) kako bi se spriječilo produženje sukoba na tim područjima.

Tekstovi navedenih Rezolucija Generalne Skupstine i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda:

A_RES_48_153_E

Security-Council-Resolution-855

Mirza Hajdinović